Obrazovanje u Dobanovcima

O otvaranju škole u Dobanovcima ima malo podataka, ali se sa dosta vervatnoće može tvrditi da je osnovana u vreme mitropolita Jovanovića pre 1737. godine (kada je imenovani umro), ali ne pre 1733. godine jer se ne pominje u podacima iz 1732. godine.

1735/6. godina je najverovatniji datum osnivanja škole, smatra Sreta Pecinajčki. 

1753. godine,  u selu je bilo 19 Bukvaraca i 2 časlavca.

1760. godine izgrađena je nova školska zgrada. Škola je imala učitelja koji je stanovao u mestu, a radila je sa prekidima posebno zimi i u vreme velikih poljskih radova.

1765-1782. godine reforme carice Marije Terezije, uslovile su kvalifikovanovanost svetovnih učitelja. Sve škole su podpale pod državu.

1775/76. godine, kao veće naselje, Dobanovci su  dobili četno-trivijalnu školu.

1830. godine izgrađena je nova školska zgrada.

1840/41. godine škola je imala 70 đaka koji uče pisanje i čitanje Bukvara, 2 vida osnovnog računanja i krasnopisanije.

1869/70. godine, školu pohađa 70% dečaka i 64% devojčica od 6 do 12 godina. Retka Dobanovačka deca, ukoliko su nastavaljala školovanje za sveštenički ili učiteljski poziv, nastavljala su školovanje u Zemunu, Sremskim Karlovcima ili Sremskoj Mitrovici. 

1871.godine, Uredbom o graničarskim narodnim školama, dobanovačka škola postaje komunalna, javna ustanova i postaje četvoro-razredna. U program se uvode zemljopis i istorija, poznavanje prirode, pevanje, gimnastika, poljporivredne pouke za dečake i ručni rad i praktični rad iz povrtarstva za devojčice.

1890. godine je izgrađena nova školska zgrada. Početkom 20og veka škola ima igralište i školsko dvorište u kome se nalazi bunar.

Danas, u Dobanovcima postoji savremena osnovna škola “Stevan Sremac”. Škola ima oko 800 đaka i obdanište.

Činjenica da je škola u Dobanovcima jedna od najstarijih škola u istočnom Sremu, osnovana znatno pre od škole u Surčinu ukazuje da se u Dobanovcima, bez obzira na profesionalnu strukturu stanovništva vrlo rano težilo pismenosti i mislilo na obrazovanje dece kako muške tako i ženske. Ova tendencija se može karakterisati kao otvaranje sela za uticaje novih gradskih obrazaca, mišljena i delovanja.

Leave a Reply